EKO PRODIS d.o.o.
MENU
KATALOG
Ecowashball
Tubex
Eko čišćenje
Nano proizvodi
PLAĆANJE I DOSTAVA
EKO PRESS
KONTAKT i linkovi
NARUDŽBENICA
 RSS - Favorites

Kontakt telefoni:
091/257 01 06
091/257 01 07

fax: 01/5560767

e-mail: info@ekoprodis.hr


Ekološki Deterdženti |Bumortin - sredstvo protiv žohara | Tubex - štitnici za mlade sadnice | Ecowashball - ekološke spužve | Bumortin - sredstvo protiv žohara | Tubex - štitnici za mlade sadnice

Zaštita šumskih sadnica

Polipropilenski štitnici za sadnice
 
Promjena klimatskih prilika u našem podneblju, što se ove godine najdrastičnije osjetilo izostankom uobičajenog zimskog snježnog pokrivača te obilnih proljetnih padalina kao i neuobičajenog toplog i sušnog ljeta, odrazit će se i na šumski ekosustav, kao što je već primijećeno i posljednjih nekoliko godina. Šumske površine sa simptomima sušenja su u porastu, te je za očekivati kako će se u narednom razdoblju i povećavati. Propadanje, odnosno sušenje šuma je proces koji osobito zahvaća naše nizinske šume hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća. Nažalost, s pojačanim intenzitetom sušenja smanjuje se i broj pomlatka hrasta i drugih vrsta. Premda se gotovo sve naše šume obnavljaju prirodnom obnovom, u pojedinim godinama zbog smanjenog uroda žira i prirodna obnova potpomognuta je unošenjem sadnica. Postupak je skuplji od prirodne obnove pa se ne smije dopustiti propadanje sadnica ni zbog kakvog razloga, jer se u tom slučaju cijeli posao mora obnavljati i po nekoliko puta.
Najštetniji činitelji koji smanjuju preživljenje sadnica jesu korovi i divljač. Gusti korovi vrlo brzo prerastaju unesene sadnice, zasjenjuju ih, te smanjuju intenzitet fotosinteze, a time i vitalitet biljke i visinski prirast. Osim toga, korovi su za sadnice značajan konkurent za vodu i hranjiva, a zimi njegovi odumrli nadzemni dijelovi mehanički pritišću i savijaju hrastov ponik. Divljač posebno zimi odgriza vrhove sadnica te one više godina ostaju u zoni konkurencije korova. Dosadašnja praksa upotreba herbicida protiv korova i mehaničko uništavanje, kao i privremeno ograđivanje površina s ponikom protiv divljači, bilo je dosta efikasno, ali uz znatna financijska sredstva.

Uvođenje propilenskih štitnika – Kako smanjiti negativno djelovanje korova i štete od divljači na unesene sadnice, mnogi šumarski stručnjaci pokušavali su riješiti na niz načina. Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, engleski šumar Graham Tuley uvodi u praksu polipropilenske štitnike koji su u znatnijoj mjeri smanjili negativno djelovanje korova i zaštitu od divljači, na pokusnim plohama – objašnjava mr. sc. Boris Liović iz Odjela zaštite šuma Šumarskog instituta Jastrebarsko. I kod nas se postavljaju pokusne plohe s polipropilenskim štitnicima još prije Domovinskog rata u Kutinskim nizinskim šumama, Šumarije Kutina. Značajnije i ozbiljnije se prišlo istraživanjima sa zaštitom sadnica štitnicima krajem 90-ih godina i prvih pet - šest godina ovog desetljeća, na više lokaliteta u upravama šuma Zagreb, Sisak, Našice i Osijek.

Prvih šest godina pokusa naših ispitivanja, potvrdilo je rezultate dobivene u sličnim istraživanjima u drugim zemljama. Štitnici povećavaju preživljenje sadnica i ubrzavaju visinski prirast. Utjecaj štitnika na visinski rast i preživljenje sadnica hrasta lužnjaka ispitivan je na Upravi šuma podružnice Sisak, šumski predjel Šandorčak, kao i već spomenuti lokalitet Kutinske nizinske šume. Na lokalitetima gdje je ispitivan utjecaj na sadnice hrasta lužnjaka, osnovni limitirajući činitelji su korovi, a u manjoj mjeri divljač. Najopasniji korov je svakako bagremac (Amorfa fruticosa L.) koji vrlo brzo preraste hrastove sadnice, odnosno prirodni pomladak koji u takvoj konkurenciji za svjetlo, hranu i vodu ima malo izgleda – objašnjava mr. sc. Liović. A upravo najveće zakorovljene šumske površine bagremcem su one gdje pridolazi hrast lužnjak, a to su površine uz riječne doline Save, Drave i Kupe.

Među šumarima je rašireno opće mišljenje kako stari bagremac nije štetan za hrast, jer propušta dovoljno svjetla, međutim to nije točno. Najbolja potvrda je ta kako je gotovo potpuna odsutnost vegetacije na tlu ispod starih grmova bagremca, jer je on konkurent za biljke ne samo za svjetlo, već i za hraniva i vodu. Pomladak hrasta osobito je osjetljiv na takve uvjete, jer ima velike zahtjeve prema svjetlu. Stoga prvih nekoliko godina nakon sadnje treba njegovati mlade hrastove biljčice, odnosno oslobađati ih od korova. Postupak nije lagan, jer na eutrofnim i vlažnim tlima, korov brzo i bujno raste, pa su potrebne barem dvije njege godišnje. Mehanička njega s velikim brojem ljudi je skupa, a uporaba herbicida na velikim površinama nije ekološki, a kod nekih herbicida ni ekonomski opravdana.

Uporabom štitnika ne isključuje se priprema površine herbicidima kao i nekoliko prskanja nakon sadnje, ali se troše znatno manje količine, jer se ne prska cijela pošumljena površina, već samo krug promjera 1 m oko svakog štitnika, što nije zanemarivo gospodarski i ekološki. Prska se leđnim prskalicama, tako da nema traktorskog gaženja pomladka.
– Pokusi su pokazali kako je zanemariv napad biljne bolesti pepelnice na sadnicama unutar štitnika, zbog specifične mikroklime, dok su sadnice izvan štitnika bile jako napadnute pepelnicom kao i brstom hrastove osice. Ipak, osnovna prednost polipropilenskih štitnika je ubrzani visinski prirast sadnica, s čime se slažu svi autori iz drugih zemalja – naglašava mr. Liović.
Na svim lokalitetima i u svim pokusima korišteni su polipropilenski štitnici engleskog proizvođača Tubex. Tijekom ovog ljeta predstavnici Tubexa u dva su navrata posjetili pokusne plohe. U lipnju u Šumariji Jasenovac gdje su posađene sadnice hrasta lužnjaka i u rujnu u Šumariji Darda, na pokusnim plohama hrasta i crnog oraha. Tom su prilikom gosti pokazali vidno zadovoljstvo uspješnim pokusima, posebno u Baranji, gdje je zaštita od divljači na prvome mjestu.

Voditelj istraživačkog i razvojnog odjela tvrtke Tubex dr. Bhukan Parbhoo i Luis Fernando Rego, voditelj izvoznog odjela, bili su oduševljeni viđenim prirastom crnog oraha u Čemincu, Šumarije Darda, gdje je pokus postavljen 2002. g. na 4,8 ha. Pojedina stabla bila su i preko dva metra visine sa vrlo razvijenom krošnjom, za razliku od sadnica koje nisu bile zaštićene štitnicima. Dr. Bhukan Parbhoo je istakao kako je tvrtka Tubex najveći svjetski proizvođač polipropilenskih štitnika s godišnjom proizvodnjom od više od 100 milijuna komada koji se koriste ne samo za šumarstvo nego i za voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo i druge potrebe.

Rezultati pokusa u prvih šest godina
 
Štitnici su u prvih šest godina uspjeli smanjiti mortalitet i povećati visinski prirast sadnica hrasta. To je rezultat skupa različitih činitelja unutar štitnika i olakšane njege koja je sada, zbog lakšeg pronalaženja sadnica, temeljitija.
• Debalca su razvijena dovoljno da bez problema mogu nositi krošnju čak kad je opterećena snijegom. Štitnici su dovoljno sačuvani kako bi mogli još koju godinu služiti, ako treba, kao oslonac biljkama.
• Zbog bržeg visinskog prirasta skraćeno je vrijeme izlaska sadnice iz zone konkurencije korova. Time je skraćena dob do koje treba njegovati sadnice (mehanički i/ili kemijski), što je povoljno gospodarski i ekološki. • Lijeskovi i grabovi kolci nisu se pokazali dobrima, jer su za dvije godine istrunuli u razini zemlje. Treba ih zamijeniti plastičnima koji se mogu višekratno rabiti ili hrastovim kolcima kojima se donji kraj koji ide u zemlju zaštiti od truleži.
• Metoda je ekološki povoljna, ali u idućem razdoblju za istraživanje ostaje problem pripreme staništa za sadnju. Umjesto prskanja herbicidima, sve vegetacije na cijeloj površini, što glede želje zajednice za održanjem biološke raznolikosti nije povoljno, može se razmisliti da se i kod pripreme staništa prskaju samo pruge široke 1 m. Tako bismo uštedjeli 50% herbicida, a i pomogli održanju biološke raznolikosti.
• Kako bi se smanjila opasnost od brstenja divljači, nakon što biljke prerastu štitnik treba smanjiti intenzitet ili čak prestati s njegom. Treba dopustiti bagremcu i drugoj vegetaciji razrastanje i na taj način otežavanje ili onemogućavanje pristupa divljači do sadnice.
• Izbjegavati sadnju, odnosno postavljati štitnike u mikrodepresije (kanali, tragovi kotača i sl.) gdje duže vrijeme leži voda. Na takvim mjestima zabilježeno je znatno jače sušenje sadnica.
(Autor teksta Antun Zlatko Lončarić; objavljen u 130. broju časopisa "Hrvatske šume")
 

►  Tubex  - Friday, April 3, 2009
  |   Print   |   Home

Design & Hosting: Poslovni forum